Povijesna jezgra

Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače, značajne javne zgrade, vrijedne kuće i vile u stilu baroka, rokokoa, klasicizma, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.

Bogatstvo sakralne baštine ispričat će vam još jednu priču o Varaždinu kao Gradu zvonika, ali i ljudima koji su ga stoljećima gradili, a anđeli na oltarima, zidovima i slikama svojom će vam dobrotom zahvaliti na svakom pogledu.

  • PALAČE
  • ZNAČAJNE JAVNE ZGRADE
  • VRIJEDNE KUĆE I VILE
Palača Drašković

Već 1616. godine na mjestu današnje palače nalazi se kuća u vlasništvu obitelji Drašković. U današnjem obliku sagrađena je u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Grof Franjo Nadasdy nastanjuje se 1756. godine u palači, te Varaždin postaje glavni grad Kraljevine. U ovoj palači zasjedao je Hrvatski sabor, a od 1767. godine palača je i sjedište Kraljevskog namjesničkog vijeća. Na kamenom portalu nalazi se pozlaćeni grb obitelji Drašković.

Palača Oršić

Iz zapisnika Gradskog magistrata iz 1804. godine vidi se da je grof Erdödy (iz Novog Marofa) na tom mjestu želio sagraditi palaču. Pretpostavlja se da je zgrada završena 1805. godine što potvrđuju njene ranoklasicističke karakteristike pogotovo lijepi kameni portal u stilu klasicizma.

Krajem XIX stoljeća postaje vlasništvo grofice Paule Oršić, pa je varaždinci još i danas zovu “palača Oršić”.

Palača Patačić

Najvrjednija rokoko palača u Varaždinu, ali i u Hrvatskoj sagrađena je 1764. U velikom požaru 1776. godine nije značajnije stradala. Tijekom XVIII. stoljeća bila je dom obitelji Patačić te je središte kulturnog i društvenog života grada.

Nakon financijskog sloma obitelji Patačić, palača je mijenjala brojne namjene. Tijekom temeljite obnove i rekonstrukcije potkraj 90-tih godina prošlog stoljeća pronađene su vrlo lijepe zidne slike koje su nekad služile kao dekoracija. Danas su djelomično sačuvane na prvom i drugom katu, a prikazuju scene iz života s kraja XVIII. stoljeća.

Nad kamenim portalom nalazi se „Božje oko” , simbol protureformacije. Palaču krasi vrlo lijepi erker s pogledom na Gundulićevu ulicu, Trg kralja Tomislava i Franjevački trg. U dijelu palače u Gundulićevoj ulici, među varaždincima poznatijoj kao Dućanska ulica, nalazi se cimer „kornjače” koji je nekad označavao trgovinu s mješovitom robom. Original cimera nalazi se Gradskom muzeju.

U dvorištu palače vidljive su vrlo dekorativne drvene grede koje nam dočaravaju Varaždin sredine XVIII. stoljeća.

Palača Patačić - Puttar

Iako se u neposrednoj blizini današnje palače nalazio južni ulaz u grad, plemstvo gradi svoje palače izvan gradskih zidina tek sredinom XVIII. stoljeća. Tako je oko 1745. godine za grofa Patačića domaći majstor spojio tri zasebne kuće u jednokatnu uglovnicu s uglovnim erkerom. Zanimljivo je da s jedne strane palače portal ima sva obilježja kasnog baroka, dok s druge strane, malo kasnije sagrađen, portal ima već prepoznatljiva obilježja klasicizma.

Palača Prassinsky - Sermage

Na Trgu Miljenka Stančića središnju poziciju zauzima palača Sermage. Ta palača ženidbenim je ugovorima prešla iz obitelji Prassinzky u obitelj francuskog plemstva Sermage. Palača je 1759. godine preuređena u stilu rokokoa. Na pročelju zgrade ističe se balkon s ogradom od kovanog željeza. Od 1947. godine u palači se nalazi stalni postav Galerije starih i novih majstora. Među najvrjednijim slikama su Žitna madona iz XV. stoljeća, slika iz Rubensove škole te ulja što pripadaju Canalettovoj školi. Većina slika došla je poslije II. svjetskog rata iz okolnih dvoraca, a manji broj djela muzeju je darovao Stjepan pl. Leitner.
Palača Sermage (17. stoljeće), Trg Miljenka Stančića 3
tel. +385-42-214-172
vrijeme razgleda 40 min., najava grupa telefonom

Radno vrijeme:
ljetno (travanj-rujan): utorak – nedjelja 10-18 sati,
zimsko (listopad-ožujak) utorak-petak 10-17 sati, subotom i nedjeljom 10-13 sati,
ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Erdödy

Ovu palaču smještenu izvan gradskih zidina podigla je grofovska obitelj Erdödy polovicom 18. stoljeća čiji ulaz krasi kameni portal izrađen u rokoko stilu. Palača je polovicom 19. stoljeća preuređena za potrebe ‘Kapucinske vojarne’, a radove je vodio varaždinski majstor Franciscus Arnold. Danas se u njoj nalazi varaždinska Glazbena škola.

Palača Herczer

Klasicistička Palača Herczer sagrađena je 1791. godine. Na kamenom portalu isklesan je grb obitelji Herczer koja je u XVIII. stoljeću zahvaljujući poštanskim poslovima postala jedna od najbogatijih te je kupila plemstvo. U palači Herczer danas se nalazi Entomološka zbirka varaždinskog gimnazijskog profesora Franje Koščeca. Zbirka prof. Košćeca predstavljena je u stalnom postavu pod naslovom Svijet kukaca, koji je koncem 90-ih godina prošloga stoljeća obnovljen, a prema stručnjacima i publici koja ga posjećuje jedan je od najljepših takve vrste u Europi. Kroz nekoliko tema: U šumi, Uz šumu i na livadi, U vodi i na obali, Noću i u zemlji, na otprilike 4500 izložaka, u postavu se zorno prikazuje biologija kukaca. Od predmeta su izloženi entomološki preparati, dermopreparati kralježnjaka, herbarski primjerci biljaka, uvećani modeli kukaca, fotografije i različiti predmeti iz ostavštine prof. Košćeca. Među njima su i pomagala koja je za obradu svojih zbirki sam osmislio i izradio. U dijelu stalnog postava predstavljeni su i ostali varaždinski prirodoslovci s konca 19. i početka 20. stoljeća, a jedna je prostorija uređena kao radna soba prof. Košćeca.
Palača Hertzer (18. stoljeće), Franjevački trg 6
tel. +385-42-658-760
vrijeme razgleda 40 min., najava grupa telefonom

Radno vrijeme:
ljetno (travanj-rujan): utorak – nedjelja 10-18 sati,
zimsko (listopad-ožujak) utorak-petak 10-17 sati, subotom i nedjeljom 10-13 sati,
ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Keglević

Na majuru nasuprot bedema Starog grada podignuta je u 17. stoljeću ova reprezentativna barokna palača. Današnji oblik dobila je oko 1775. kada ju je Jakob Erber preuredio u rokoko stilu. U njoj se danas nalazi znanstveni odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu.

Palača Nitzky

Ova kasnobarokna palača, na današnjem Trgu bana Jelačića, izgrađena je krajem 18. stoljeća. Bila je u vlasništvu bogate trgovačke obitelji Nitzky.

Palača Tomassi

Barun Stjepan Josip Patačić predao je ovu kuću savjetniku i kasnijem predsjedniku banskog stola Jurju Petkoviću. Oni su ju kasnije prodali obitelji Tomassi koji su u Varaždinu imali suknaru, a u dograđenom djelu palače održavale su se i prve kino predstave u gradu.

Palača Varaždinske županije

Palača Varaždinske županije sagrađena je 1768. godine u rokoko stilu, no stradala je u požaru te je nakon nekoliko obnova izgubila svoja prvotna stilska obilježja. Velikim restauratorsko-konzervatorskim zahvatima započetim 2001. godine vratila se u originalno stanje. Danas je palača ponovo sjedište Varaždinske županije. Na zabatu zgrade nalazi se grb kojeg je 1763. godine odredila kraljica Marija Terezija kao grb Varaždinske županije.

Palača Zagrebačkog Kaptola

Zgrada Zagrebačkog kaptola pripada skupini palača iz XVIII. stoljeća kao najbolja graditeljska ostvarenja toga vremena. Ova palača je jednokatnica sa izvanredno kamenim klesanim portalom i ukrađenim pročeljem. Sagrađena je u u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Na prvom katu je dvorana na čijem stropu su stucco dekoracije. Vanjski izgled je sačuvao stanje iz XVIII. stoljeća.

Lisakova kula

Slobodni i kraljevski grad Varaždin imao je svoje bedeme i svoje opkope. Za razliku od zidina Staroga grada, gradski bedemi su srušeni (većim dijelom početkom 19. stoljeća). Jedini ostatak gradskih utvrda su sjeverna ili “bečka” gradska vrata izgrađena u 16. stoljeću, danas poznatija kao Lisakova kula (trgovac Lisak je bio vlasnik kule u prvoj polovici 20. stoljeća).

Lisakova kula nalazi se na Trgu bana Jelačića ili popularnije “Banus placu”. Nekad vrlo prostran i lijepo uređen trg, danas je pretvoren u cvjetni trg i parkiralište. S ovog mjesta ban Josip Jelačić krenuo je s 50.000 vojnika 1848. godine preko Drave u rat s Mađarima.

Palača Zakmardy

Ovo velebno zadnje gradili su varaždinski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.

Gradska vijećnica

Sjedište slobodnog i kraljevskog grada Varaždina nalazi se u vijećnici koja dominira glavnim gradskim Trgom kralja Tomislava. Vlasnik Starog grada Juraj Brandenburg je 1523. godine poklonio Varaždincima prvu kamenu kuću te ona postaje sjedište gradskog “magistratuša” odnosno “rihtara”, preteče današnjeg gradonačelnika. Tijekom stoljeća vijećnica je mijenjala svoj izgled da bi današnji oblik s tornjem na sredini dobila 1791. godine, nakon što je stara vijećnica izgorjela u požaru 1776. godine.

Vijećnicu krasi balkon iznad kojega se nalazi kameni grb grada Varaždina. Njega je 1464. godine potvrdio kralj Matija Korvin kao službeni grb grada te je od tada nepromijenjen. Na tornju ispod sata nalazi se pokazivač mjesečevih mijena.

U Salonu Gradske vijećnice nalazi se Memorijalna zbirka Miljenka Stančića. Zbirku je moguće vidjeti jedio uz prethodnu najavu na telefon Protokola grada, broj: 042/402-508. U zbirci se nalaze 22 slike Miljenka Stančića.

Biskupski dvor

Jednokatnu monumentalnu i reprezentativnu uglovnicu u kasnoklasicističkom stilu dala je 1851. godine izgraditi Marija pl. Horvat te ju je oporučno ostavila Gradskoj općini Varaždin radi stvaranja zaklade za osnivanje nahodišta. Danas ona služi kao rezidencijalna palača Biskupije.

Prva gradska osnovna škola, “NORMALSKA ŠKOLA”

Godine 1779. na ovome mjestu stajala je manja prizemna građevina prve gradske osnovne škole. Godine 1842. Inicijativom gradskoga suca Franciscusa Rizmanna pretvorena je u reprezentativnu dvokatnu uglovnicu, najljepšu i najskladniju klasicističku građevinu javne namjene toga vremena s istaknutim natpisom “Za dobro i korist znanja”.

Zgrada I. Gimnazije

Novu historicističku građevinu varaždinske gimnazije podigao je 1870. godine prema nacrtu H. Neumanna bečki graditelj W. Weiner s varaždinskim obrtnicima. Ovu uglednu školu pohađale su brojne poznate ličnosti koje su ostavile značajan trag u hrvatskoj, ali i svjetskoj kulturi, znanosti i duhovnoj baštini poput: Ljudevita Gaja, Vatroslava Jagića, Franju Račkog, Ksavera Šandora Gjalskog, Ivana Kukuljevića, Gustava Krkleca, Miljenka Stančića, Ruže Pospiš Baldani i mnogi drugi. Danas u Varaždinu djeluju dvije gimnazije uključene u broje međunarodne obrazovne institucije i projekte.

Zgrada narodne banke

Samostojeća, monumentalna secesijska zgrada, izgrađena za potrebe Narodne banke koju je početkom 20. Stoljeća prema projektu budimpeštanskoga arhitekta Huberta izveo varaždinski graditelj Valent Morandini.

Hrvatsko narodno kazalište

Rušenjem gradskih bedema (zidina) i nasipavanjem grabišta u XIX. st. na mjestu nekadašnjeg kanala niču javne zgrade. Tako se na južnom ulazu u grad nalazi zgrada Hrvatskog narodnog kazališta sagrađena 1873. godine u historicističkom stilu. Projekte za gradnju izradio je najpoznatiji srednjoeuropski graditelj kazališta, bečki arhitekt Hermann Helmer. Dana 25. rujna 1873. godine izvedena je prva predstava i to drama “Poturica” Ivana Kukuljevića Sakcinskog, na hrvatskom jeziku. Taj se je slavni bečki arhitekt tijekom njegove izgradnje zaljubio te nešto kasnije postao varaždinski zet. Možda i zbog te ljubavne priče, teatar u Varaždinu izvana odlikuje ugodan sklad, a raskoš interijera odaje neupitnu strast i uživanje u životu. U svakom slučaju, ta izuzetna građevina kuća je ljudi koji stvaraju paralelne stvarnosti, a u njoj se još uvijek može uživati u građanskom šarmu staroga Varaždina.

U zgradi kazališta nalazi se Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” i Koncertni ured grada, između ostalog organizator Varaždinskih baroknih večeri.

HNK (19. stoljeće), A. Cesarca 1
HNK: +385 42 212-166 , www.hnkvz.hr
Koncertni ured: +385 42 212-907, www.koncertni-ured.com.hr
Knjižnica: +385 42 212-767, www.knjiznica-vz.hr

Zgrada Pošte

Reprezentativna samostojeća građevina koju je u historicističkome stilu izgradio varaždinski graditelj Julije Willert 1902. godine za potrebe Kraljevskoga poštanskog i brzojavnog ureda.

Hotel ISTRA

Nekadašnju gostionicu i svratište „K divljem čovjeku” gostioničar Novak pregradnjom pretvara 1912. godine u visoko kvalitetan i nadaleko poznat „Grand Hotel Novak”. Jednokatna secesijska uglovnica zadržava prvotnu namjenu i nakon 1945. godine kada mijenja ime u „Hotel Istra”.

Kukuljevićeva 6
tel. +385 42 659-659
fax. +385 42 659-660
www.istra-hotel.hr, info@istra-hotel.hr

Željeznički kolodvor

Sredinom 19. stoljeća Varaždin je bio uokviren željezničkim prugama sa sve četiri strane, ali je sam ostao bez ijedne veze koja bi ga željeznicom povezivala s ostatkom Hrvatske i sa svijetom. No, napori grada (udjelom dionica, besplatnom dodjelom zemljišta za kolodvor i trasu kroz Varaždin, osiguranjem opeke za gradnju) urodili su plodom i gradnja pruge Čakovec-Varaždin – Zaprešić-Zagreb započela je 1895.godine. Od toga vremena Varaždin je preko Čakovca i Zagreba željezničkim prometom postao povezaniji s ostalim dijelovima Hrvatske, što je otvorilo vrata i jačoj industrijalizaciji grada. Zgradu željezničkog kolodvora projektirao je arhitekt Valent Morandini. On je staroj prizemnoj historicističkoj zgradi iz 1886. godine dogradio 1908. dva bočna jednokatna rizalita monumentalnih dimenzija sa secesijskim stilskim oznakama, karakterističnim za njegov autorski opus.

Kuća Ritz

Prilikom obnove kuće pronađeni su renesansni lukovi u prizemlju. Pod trijemom je očuvan kameni ulazni portal s uklesanim monogramom I.A. – Andreasa Italusa de Argenta, varaždinskog zlatara iz 16. stoljeća, i godinom 1540. Kuća se danas naziva po negdašnjem vlasniku Ritzu, koji je početkom prošlog stoljeća ovdje imao kavanu. U kući je danas jedna od gradskih kavana.

Padovčeva rodna kuća

Uličica koja vodi od Uršulinskog samostana do Trga Miljenka Stančića najbolji je primjer građanske ulice. Ambijentalnost, smirenost i opuštenost gradskog bila najbolje se iščitava upravo u ulici Ivana Padovca tijekom zimskog sutona ili proljetnog jutra. Tu je na broju 3 rođen i živio Ivan Padovec, skladatelj i izumitelj gitare s dva vrata. U djetinjstvu je izgubio oko, a u 48. godini života postaje potpuno slijep. Svoje koncerte na gitari izvodio je u Beču, Brnu, Pragu, Grazu, Budimpešti, Hanoveru, Hamburgu i Londonu.
U istoj kući živio je i slikar Ivo Režek.

U rodnoj kući I. Padovca danas se nalaze Turistička zajednica grada Varaždina i Turistički informativni centar.

Tel. +385 4 210 987, 210 985

www.tourism-varazdin.hr, info@tourism-varazdin.hr

Vila Müller - Bedeković

Varaždinski gradski fizik dr. Vilim Müller, koji je na prostoru nekadašnjeg južnog grabišta zasnovao i uredio gradski park – šetalište, gradi 1827. godine stambenu vilu za svoj dom. Godine 1874. ban Koloman Bedeković preoblikovao ju je u klasicističkom stilu.

Dr. Wilim Bernhard Müller rođen je 1785. godine u Njemačkoj, a u Varaždin dolazi godine 1820. Bio je gradski fizik, a više od 40 godina radi kao liječnik u Varaždinu. Izuzetno društveno aktivan dr. Müller je osim Šetališta pokrenuo popločavanje ulica u središtu grada, započeo je gradnju kanalizacije, uvedena je ulična rasvjeta uljnim svjetiljkama te sadnja drvoreda. Živio je nasuprot današnjeg Šetališta u Cesarčevoj ulici. U kući je otvorio javno kupalište, a imao je i tvornicu cikorije u obližnjoj Aninoj ulici. Umro je 27. ožujka 1863. godine u Varaždinu. Zahvalni građani podižu u sredini Šetališta spomenik, skulptorski obrađenu kamenu gromadu, rad Mile Vud s pločom posvećenom osnivaču perivoja, dr. Mülleru.

Kuća Mekovec

Ova jednokatna građevina bila je nekad sastavni dio palače Batthiăny na Trgu kralja Tomislava 7. U svojoj osnovi ona je barokna s kasnijim klasicističkim arhitektonskim elementima.

U njoj se nalazilo staro varaždinsko kazalište s velikom redutnom dvoranom u kojoj su priređivane građanske zabavei kazališne predstave.

Građanska kuća u Gajevoj ulici

Tipična varaždinska barokna građanska kuća iz 18. stoljeća čije prizemlje krasi barokni štuko medaljon s freskom sv. Katarine Aleksandrijske, Kristove zaručnice i zaštitnice obrazovanja i učenja, sa simbolima njenog mučeništva.

This is a unique website which will require a more modern browser to work!

Please upgrade today!

X